Izvor podataka: Fotografi i fotografski ateljei u Srbiji 1860-1918 (period kartonki) Autor: Miroslav Aleksandrić Izdavač: FotoMuzej, Beograd; Godina izdanja: 2012
Jagodina[120], [1643] (oko 1901 / 02[1404] - 1912.[20]).
Biografija
Porodica Vučić poreklom je iz Vranja, odakle su se doselili u Jagodinu uoči Srpsko - Turskog rata 1876- 1878. godine[185]. Milan je rođen u Jagodini, a otac Manojlo Vučić, najpre je bio rabadžijski sluga, pa kantardžija[185] i trgovac[20]
Milan Vučić je osnovnu školu i 4. razred realke završio u Jagodini, a 5. i 6. razred gimnazije u Beogradu, ali se zbog bolesti vraća u Jagodinu. Dalji put ga vodi u Austriju, u jednu metalsku radionicu, gde se upoznaje sa mehanikom[185]. Bio je oženjen Živkom, rodom iz Paraćina, imali su četvoro dece[185]
Fotografsku veštinu naučio u Beču[20], ili od Petra Julinca, kada je ovaj radio u Jagodini[185], a ima nagoveštaja čak da je u jednom periodu od njega preuzeo vođenje radnje[185]
U početku Vučić deluje kao fotograf amater (najstarija poznata fotografija je iz 1890. godine)[20], a i jedan je od učesnika Prve amaterske izložbe u Beogradu 1901. godine[2]. Iste 1901. godine kao trgovac iz Jagodine izabran je u Odbor fotografskog amaterskog kluba[2]
Ubrzo posle pomenute izložbe, u centru Jagodine, otvara u to vreme savremeno opremljeni atelje i tako mu fotografija jedno vreme postaje profesija[20]. Potrebuje zbog posla (1911.) fotografskog pomoćnika[1463]
Vučićev atelje bio je produktivan što dokazuje i broj sačuvanih fotografija[20]. Ima indicija da je izrađivao fotografije u formi dopisne karte (oko 1911.), ali bez odgovarajućeg štambilja za označavanje firme[3224]
Fotografiše Učiteljsku školu[3200], a načinio je i snimke veduta Jagodine[275] (isti su ponekad korišćeni kao predložak za štampu razglednica drugih izdavača)[337], [3052]
U toku 1910. godine otvorio je u Jagodini stalni kinematograf pod nazivom „Elektro - bioskop M. M. Vučića”[185]. Iste 1910. godine nudi ga na prodaju[1462]
Za vreme Balkanskih ratova, verovatno iz ekonomskih razloga, Vučić napušta fotografiju kao zanimanje i posvećuje se pretežno mehaničarskim poslovima[20] i bioskopu[185]. Prodavao je i popravljao i to već oko 1912. godine bioskopske aparate[186]. Da je prestao da se bavi fotografijom govore i oglasi u novinama iz 1914. godine, gde prodaje i instalira bioskopsku opremu[3046], pumpe, lampe (i one za javnu rasvetu)[3047]...
Posle Prvog svetskog rata izdavao je svoj fotografski atelje u zakup drugim jagodinskim fotografima (npr. Jovanu Petroviću i Aleksandru Lazarovu)[20]
U međuratnom periodu aktivno se bavio prikazivanjem filmova u svom bioskopu, angažujući u tom poslu i članove svoje porodice.[185]
Tehnika
Koristio je ferlauf[1238] i majolik[1254] tehnike
Rekvizitorijum
Rekvizitorijum: ćilim[1237], neutralna[1238] i oslikane pozadine (četiri breze i šumski proplanak[1237], kao i prostor sa stubovima i coklom[1239], [2267]), drvena stolica i klupa[1239], stočić sa stolnjakom cvetnih dezena[2267]...
Karton-podloga označavanje
Domaće štamparije (?) bez oznake logotipa, u varijanti namenske štampe, kao i suvenir i sečeni karton sa upotrebom štambilja firme
Firma: Мил.М.Вучић Јагодина[275], [1237], М. М. ВУЧИЋ Јагодина[1239]...