Izvor podataka: Fotografi i fotografski ateljei u Srbiji 1860-1918 (period kartonki) Autor: Miroslav Aleksandrić Izdavač: FotoMuzej, Beograd; Godina izdanja: 2012
Beograd (oko 1900[668] - 1911. godine[3032], sa prekidima), sedište: Uzun Mirkova br. 8.[3032]
Beograd, ortački Vitrović i Majer (prva decenija XX veka), sedište: Dušanova ulica[1365]
Obrenovac (dvadesete i tridesete godine XX veka), sedište: Glavna ulica[2216]
Banjane (druga polovina tridesetih godina XX veka), sedište: u sopstvenoj kući[2604]
Ub (oko 1940[2604] - 1946.), sedište: Glavna ulica.[2604]
Biografija
Poreklom Jevrejin, nadimak Mika[2216], [3032]. Oženjen je Darinkom iz Šapca, imali su sina Aleksandra i ćerke Nadu i Miroslavu[2604]. U Beogradu Mika Majer je stanovao u Kapetan Mišinoj ulici broj 32[3032]
Sačuvane fotografije iz beogradskog ateljea su najčešće snimci na otvorenom prostoru[667], [668], [669], [1782]. Na pomenutim fotografijama mušterije u kadru stoje na „goloj zemlji”, a od scenskih rekvizita zabeležena je upotreba samo oslikane pozadine[667]. Navedeno svedoči da je Mihailo Majer u to vreme radio u improvizovanom fotografskom ateljeu, kao i o mogućem putujućem radu
O putujućem - terenskom radu govori i Majerova fotografija koja je snimljena na palubi broda „Takovo” na Dunavu, oko 1900. godine[1782]
Ortačka radnja sa Vitrovićem izrađivala je fotografije u terenskim uslovima[2468], ali i u uređenom ateljeskom prostoru[1365]
Ne bi trebalo isključiti mogućnost da je Majer radio za druge vlasnike fotografskih radnji kao pomoćnik
Ima indicija da je oko 1900. godine delovao u Obrenovcu, verovatno kao putujući fotograf[668]
Zvaničnu fotografsku radnju u Obrenovcu otvorio je početkom dvadesetih godina XX veka[2216]. U Obrenovcu menja prezime u Petrović[2216], [2217], [2218]
Fotografisao je mnoge obrenovačke porodice, raznorazna udruženja i esnafe[2216]
U tamnavskoj varoši Banjane sagradio je veliku kuću i otvorio fotografsku radnju, tu međutim nije imao dovoljno posla, pa je 1940. godine došao na Ub[2604]
Prvi protokolisani fotograf na Ubu[688]. U radnji je radila cela porodica[688]
Mika Petrović - Majer sahranjen je na varoškom groblju na Ubu[2604]
Mikin sin Aleksandar Petrović (rođen 1. 10. 1924. godine u Obrenovcu)[2215], završio je 1940. godine zanat za fotografa u Beogradu i nasledio je očevu fotografsku radnju na Ubu[688], [2604]
Kao zanimljivost treba spomenuti, da je na prostoru nekadašnje Hazburške monarhije (Budimpešta, Grac, Zagreb...) delovao kao fotograf izvesni Gj. Majer[2208]
Tehnika
Za izradu portreta koristio je ferlauf tehniku i braon toner[668], [669], [701]
Rekvizitorijum
Od scenskih rekvizita u upotrebi su: podna prostirka uzdužnih tankih šara, oslikana pozadina (drvo u prednjem planu), kućna stolica, stočić sa šarenim stolnjakom...[1365]
Karton-podloga označavanje
Inostrane i domaće štamparije bez oznake logotipa, u varijanti suvenir i sečeni karton, kao i foto - papir (u formi dopisne karte) sa uporebom štambilja i nalepnice firme
Firma: МИХАИЛО С. МАЈЕР фотограф ИЗ БЕОГРАДА[667], [668], ФОТОГРАФСКИ АТЕЉЕ Витровића и Мајера Душанова улица - БЕОГРАД[2468], фотограф Мих. Петровић ОБРЕНОВАЦ[2217]...