Ljubomir Kaljević (autor Milan Jovanović)

Vlasnik: Janošev, Id: 1330

Naziv ateljea

Fotograf

  • Milan Jovanović

Snimnjena u periodu

  • 1903 - 1905

Enterijer / Eksterijer

  • Enterijer

Tehnika

  • Želatinski postupak (od 1871)

Format

  • 108x165 mm (Kabinet)

Oprema

  • Ferlauf

Očuvanost originala

  • podnošljivo

Lokacija originala

  • Privatna kolekcija

Vrednost originala

povratak na listu ateljea povratak na listu ateljea

Izvor podataka: Fotografi i fotografski ateljei u Srbiji 1860-1918 (period kartonki)
Autor: Miroslav Aleksandrić
Izdavač: FotoMuzej, Beograd; Godina izdanja: 2012

Atelje Milan S. Jovanović

Ime i prezime: Milan S. Jovanović

Godina rođenja - smrti: 1863 - 1944

Period aktivnosti: 1887 - 1922

Lokacija: Beograd, Srbija 

Atelje

  • Beograd[120], [1403], [1404], [1643] (18872[133] - 1914.[114] i 1915.[1477], kao i 1919[2055] - 1922.[114]), sedište: 1.Obilićev Venac br. 42, 2. Kralj Milanova br. 46[2746], [2952] , odnosno Terazije br. 40.


Biografija

  • Rođen u Vršcu[114]. Otac Stevan, majka Kristina[114]. Fotografsku veštinu uči kod oca, dugogodišnjeg vršačkog fotografa i od nekog bečkog fotografa[114]. Po zahtevu oca Stevana dolazi u Beograd[114]
  • U Beogradu porodica Jovanović živela je u Višegradskoj ulici br. 13[3032], Skenderbegova br. 29a[666]...
  • Atelje Milana Jovanovića ubrzo je postao mesto okupljanja odabrane građanske publike, a njegov vlasnik je bio okružen glumcima, književnicima, slikarima, novinarima[114]... Vodeća je ličnost srpske fotografije na prelomu dva veka, dvorski fotograf, miljenik tri vladara[113]...
  • Na počasnom mestu, u prvoj galeriji, izlagao portrete (članova vladarske porodice) na Balkanskoj izložbi u Londonu 1907. godine[107]. Atelje imao u ponudi fotografije dinastija Obrenović[2356] i Karađorđević[2718]
  • Jovanovićeve fotografije pomenutih dinastija strani putopisci objavljivali su u svojim knjigama[2949], [2950]
  • Fotograf akademika[1550], glumišta[831], književnika[1508], uglednih porodica[2103], [3139], [3187], Kraljeve garde[2261]...
  • Fotografska dela Milana Jovanovića imaju tako pored nesumljive umetničke i ogromnu dokumentarnu vrednost[67]. Nagrađen je zlatnom medaljom 1892. godine na Zanatskoj izložbi u Vranju[114], [2717]
  • Po njegovim fotografijama, Uroš Predić naslikao je portret Đorđa Krstića, a Stevan Todorović portret Ljube Nenadovića[152]. Fotografisao je radove slikara[2479], npr. Stevana Todorovića, Đorđa Krstića i Paje Jovanovića[152], kao i dela Đorđa Jovanovića (maketa spomenika u Kruševcu)[1558] i drugih vajara[1790]
  • Snimao je vedute Beograda[52], izdavao razglednice, a pojedine Jovanovićeve fotografije drugi izdavači su iskoristili kao predložak za štampu razglednica Beograda[167], [947]
  • Fotografisao je panorame Smedereva[3131] i Vranjske Banje[1507], kao i kuću kneza Miloša u Crnući[2316]
  • Fotografije Milana Jovanovića objavljivane su na stranicama novina „Mali žurnal”[2740], „Ilustrovani mali žurnal”[2838], [2839], „Nedelja”[2954], [2955], „Balkanski rat u slici i reči”[2963], „Balkan”[3124], „Ilustrovani Balkan”[3012], „Ilustrovani list”[3073], „Ilustrovana ratna hronika”[3033], „Orao”[3131], „Pijemont”[3277], „Večernje novosti”[3287]...
  • Milan Jovanović je posedovao opremu za snimanja električnim osvetljenjem[2952], ali ju je retko koristio
  • Bavio se i slikarstvom (npr. portret u ulju arhimandrita Teodosija Kovačevića iz 1893.)[2717]. Reklamira se da umetnički izrađuje slike masnim bojama na platnu po svakoj staroj fotografiji[2746]...
  • Neobičan podatak je da 1891. godine boravi u beogradskom hotelu „Panđel”[1923]
  • Atelje je imao učenike (npr. Ristu Marjanovića, u periodu 1901 - 1903.)[1972], dok je kao pomoćnik kod Milana Jovanovića 1892. godine radio Konstatin Vukov[1281], a 1910. godine Gradimir Vulović[1289]...
  • Bio je član i utemeljivač Srpskog fotografskog udruženja[2717]. Za svoj rad dobio je brojna odlikovanja[2717]

Brat slikara Paje, otac arhitekte i vajara Stevana, deda režiserke Soje Jovanović[114]

  • Firma je pružala usluge kopiranja[1551]. U pojedinim periodima rada ateljea, Jovanović je štampao na kartonu - podlozi[1510], [1511], ili utiskivao suvim žigom[250], [2441] godinu nastanka fotografije. Interesantno je da na svojim fotografijama nikada nije isticao adresu ateljea. Izuzetno ponekad telefon br. 157[1514], [1518]
  • Aktivno je učestvovao u Prvom svetskom ratu[114], [2717]. Umro i sahranjen u Beogradu.[114]


Tehnika

  • Koristio je ferlauf[1512], [1513] i majolik[1508], [1509] tehnike i braon toner[1507], [1511]. Izrađivao tabloe[1803], [2287], [2314], [2480], [2959]. Koloriše svoje fotografije[2723]. Atelje je za probrane mušterije imao luksuzni omot od finog papira[2724], [2984]

 



Rekvizitorijum

  • Skoro je nemoguće u ovakvom tekstu pobrojati sav rekvizitorijum iz Jovanovićevog ateljea, npr. beležimo bar sedam različitih pozadina[1510], [1512], [1514], [1515], [1516], [1517], [1519], a ne bi trebalo sumnjati da ih je bilo još
  • Na ponekim fotografijama iz Jovanovićevog ateljea je nekadašnji rekvizitorijum Gantebajna[1549], [1550]


Karton-podloga označavanje

  • Bernhard Wachtl, Lith. K. Krziwanek, Leopold Turkel, Sigm.Bondy, C. E. & Co, Oschmann & Tinter, Turkel & Steiner, R. E. W. ... / Wien
  • Bečke, ili domaće štamparije (bez oznake logotipa) u varijanti namenske štampe i sečeni karton, kao i foto - papir (u formi dopisne karte) sa upotrebom štambilja, suvog žiga i rukom pisanom firmom

Firma: МИЛАН Јовановић дворски фотограф BELGRADE[1512], Милан Јовановић Дворски фотограф њ в краља србије Београд[1519], Милан Јовановић Београд[1550], M. Jovanovitch BELGRADE[1517]...


povratak na listu ateljea povratak na listu ateljea

Ljubomir Kaljević (1841, Užice - 20. mart 1907, Beograd), političar, predsednik vlade Srbije.

Gimnaziju je završio u Beogradu, a studirao državne nauke u Hajdelbergu i Parizu. Po povratku u Srbiju izdavao je 1867-1870. list Srbija, jedini opozicioni list knezu Mihailu oko koga se okupila sva liberalna inteligencija. Za narodnog poslanika je prvi put izabran 1871. godine. Politički list Budućnost počeo je da izdaje 1873. Ministar finansija bio je od 25. novembra 1874. do 20. januara 1875. godine.

Predsednik je vlade i ministar unutrašnjih dela od 26. septembra 1875. do 24. aprila 1876. godine. Ova vlada, sastavljena od mlađih liberala i konzervativaca, pripremala je oslobodilački rat sa Turskom. Izdala je liberalne zakone o štampi i opštinama.

Kasnije je bio načelnik u ministarstvu finansija, pisao za novine Petra Karađorđevića, bio je jedan od osnivača Napredne stranke 1881, poslanik u Bukureštu 1881-1886. i Atini 1886-1889. godina, državni savetnik 1895-1907, potpredsednik Senata 1901. godine. Kao veliki karađorđevac, postao je ministar inostranih dela u prevrtaničkom kabinetu 29. maja 1903, posle ubistva kralja Aleksandra Obrenovića, i ostao to do 21. septembra 1903. godine.

Napisao je knjigu Moje uspomene (1908).

Izvor: Wikipedia

Ako želite da se Vaša fotografija nađe u FotoMuzeju i pomognete rastu i razvoju naše društvene mreže, možete nam je poslati na procenu na E-mail adresu: office@fotomuzej.com. Fotografije koje šaljete moraju biti u JPG formatu veličine do 300kb, za slučaj da ih imate više. Naš stručni tim će u najkraćem roku izvršiti procenu Vaših fotografija i poslati Vam odgovor.

Molimo Vas da sve fotografije koje nam budete poslali sadržajno budu primerene. U protivnom zadržavamo pravo da Vas isključimo iz naše društvene mreže, i zabranimo bilo kakve privilegije na sajtu.